Smjernice u liječenju atopijskog dermatitisa

Liječnici liječe, a vrijeme naposljetku izliječi atopijski dermatitis! Ta stara cinična izreka vrijedi i danas. Oboljela djeca su preosjetljiva na alergene iz okoline (prašina, pelud i dr.) , sklonija zaraznim bolestima, razdražljiva zbog svrbeža kože i slabo spavaju. Zato i ne čudi što roditelji djece koja boluju od atopijskog dermatitisa imaju redovito neke svoje, obično gorke spoznaje o tome kako zna biti teško držati tu bolest pod kontrolom.

Glavni cilj je izbjeći ili barem prorijediti epizode pogoršanja kad liječnik ipak mora posegnuti za kortikosteroidnim lijekovima. Oni doduše jesu učinkoviti zbog jakog protuupalnog djelovanja i obično brzo smire stanje – ali ako liječenje traje dulje od par tjedana valja računati na njihove nuspojave.

Nit vodilja bi trebala biti roditeljska spoznaja da se radi o djeci naročito osjetljive kože i njega takve kože bi morala biti njihova svakodnevna preokupacija. U nekom idealnom raspletu, roditelji mogu brižnom svakodnevnom njegom kože djeteta ipak prorijediti epizodna pogoršanja tijeka bolesti.

Uljne kupke za pranje kože i izbjegavati sapun

Uljne kupke su temelj svakodnevne njege kože jer ostavljaju na koži film umjetno proizvedenih masnoća koji podiže prirodnu vlažnost kože. Ulogu tog filma dobro opisuje slikovita engl. fraza: „zaključava“ vlagu. Suha koža je inače jedan od vodećih simptoma atopijskog dermatitisa i uzrok svrbeža koji ometa san i svakodnevne aktivnosti djeteta.

Osim kupanja u uljnim kupkama, dio svakodnevne higijene je i pranje ruku – ali oboljela djeca moraju tada izbjegavati sapun. Sapun je neki tradicionalan, ali posve neprikladan izbor za higijenu kože i kad se radi o inače zdravoj koži. Danas imamo na raspolaganju niz sintetskih deterdženata razvijanih baš za pranje kože u skladu s preporukama liječnika za kožne bolesti. Oni nemaju tipične mane sapuna koje proizlaze iz njegove nepopravljive kemijske lužnatosti. Koža prana sapunom bubri, sklona je pucanju i crvenilu. Dakako da sve nabrojane mane sapuna mogu još pogoršati lokalno stanje kože djece oboljele od atopijskog dermatitisa.

Kad se radi o atopičnoj djeci, oprez je nužan i pri izboru modernih sintetskih deterdženata za tu namjenu. Njih je inače lako identificirati preko pH = 5,5 oznake na ambalaži, ali roditelji moraju pozorno čitati i deklaraciju ostalih sastojaka jer prednost treba dati takvim proizvodima koji imaju što manje mirisnih sastojaka. Naime, parfimirani sastojci su puni potencijalnih alergena, a baš to želimo izbjeći – doticaj inače preosjetljive kože djece atopičara s novim eventualnim uzročnicima alergija gdje je njihov izvor onda industrija sredstava za osobnu higijenu. Relativna mana takvih modernih sintetskih deterdženata za kožu – oni jako odmašćuju kožu. Zato treba dati prednost proizvodima koji sadrže visoke udjele hidratantnih sastojaka, dodanih s ciljem da se što više površinskih masnoća zadrži na koži nakon pranja. Taj film koji zaostane nakon pranja priječi gubitak vlage iz kože, a time poboljšava njenu gipkost i umanjuje svrbež.

Tradicionalan vid podizanja vlažnosti kože je uporaba emolijentnih krema, losiona i mlijeka. Oni imaju i dalje svoje mjesto u njezi kože atopične djece odnosno na duge staze mogu samo koristiti, a nikako naškoditi. Preko izbora pogodnog pripravka, treba samo prilagoditi njegu aktualnom godišnjem dobu odnosno aktivnostima djeteta. U tu svrhu pojedini proizvođači lansiraju cijele kolekcije pripravaka za njegu i pranje kože atopične djece, koji su formulirani sa što manje parfimiranih sastojaka i da što bolje hidratiziraju kožu. Izbor neke od tako osmišljenih „linija“ za njegu kože atopične djece je „ziheraško“ rješenje i bolje nego traganje za pojedinačnim pripravcima, barem dok roditelji ne steknu više iskustva. Radi se o tržišnoj niši koja raste - nekoliko postotaka djece ima atopijske probleme kože i još postoji sumnja da u zapadnom svijetu taj broj biva sve veći zbog životnog stila koji pogoduje nastanku alergijskih bolesti (atopija je drugi naziv za sklonost alergiji).

Sažeti naputak - prednost ima nova generacija proizvoda za pranje i njegu kože koji imaju što manje parfimiranih sastojaka i što više dodanih umjetnih masnih ili uljnih sastojaka.
U razdobljima pogoršanja djeci godi planinski ambijent ili more

Boravak na velikim nadmorskim visinama (iznad 1500 m) poboljšava stanje djeteta jer tamo ima vrlo malo alergena zbog oskudne vegetacije (pelud i dr.), a grinjama iz kućne prašine je veoma teško opstati u takvim surovim klimatskim uvjetima.
Djeci se popravlja stanje i kad su na moru. I tamo je alergena iz okoline manje nego u zraku na kontinentu, a dodatna pogodnost je velika vlažnost zraka u priobalju i na otocima. Ona prirodno umanji suhoću kože, a time i svrbež.
Postoji i neka teorija da je poboljšanje u takvim prirodnim ambijentima poput morske obale ili visokih planina dobrim dijelom uzrokovano i manjim stresom nego inače…

Antihistaminici

Kako se radi o bolesti alergijskog uzroka, u prvom planu su antialergijski lijekovi (antihistaminici). Njihov izbor je veoma sužen kad se radi o dobi do 2 godine, a kasnije već dolazi u obzir nešto šira lepeza lijekova iz te skupine. Posebnost primjene antihistaminika - ponekad su bolji izbor stariji lijekovi, tzv. antihistaminici prve generacije. Njihove nuspojave su pospanost i tromost – inače bitne mane kad se radi o odraslim osobama (npr. vozači). U ovom posebnoj situaciji, kad djeca zbog svrbeža kože postaju razdražljiva i ionako slabo spavaju – antihistaminici te prve generacije imaju onda i dobrodošle učinke na mirniji san takve djece. Zato su antihistaminici prve generacije bitan dio liječenja atopijskog dermatitisa, ali ih uglavnom treba kombinirati i s drugim lijekovima, naročito kad nema vidnog poboljšanja stanja kože. Roditelji trebaju računati s time da su antihistaminici neki oslonac u liječenju tijekom niza godina. Nemaju težih nuspojava, a bitno umanje taj alergijski odgovor dječjeg organizma. Kod dugotrajnog liječenja može biti problematična njihova nuspojava u vidu suhoće sluznice usne šupljine odnosno smanjena proizvodnja sline, a što se može djelomično nadoknaditi povećanim unosom tekućine.

Kortikosteroidni lijekovi

Upala je odgovorna za niz problema unutar predjela kože zahvaćenih atopijskim dermatitisom, a o tome svjedoči i sâm naziv bolesti (derma = koža, -itis = upala). Crvenilo i nadraženost kože relativno brzo i efikasno smiruju kortikosteroidni lijekovi, koji su i dalje neki prvi izbor u takvim epizodama pogoršanja. Kako njihove nuspojave nastupe kasnije, kad liječenje potraje, uputno je ograničiti njihovu primjenu na samo par tjedana. Oni se većinom primjenjuju kao lokalni pripravci koji se nanose na kožu, a rijetko u obliku injekcija ili tableta. Kako brzo smire stanje kože, neizravno uklone i psihičke tegobe malih bolesnika poput nesnosnog svrbeža ili manjka sna.
U suradnji roditelja i liječnika bi trebalo nastojati da se gore spomenutim mjerama u sferi njege kože prorijede takve akutne faze bolesti kad ipak treba „uskočiti“ s lokalnim liječenjem kortikosteroidnim pripravcima. Tempiranje liječenja je najviše bitno. Roditelji se moraju pomiriti s time da ponekad bez kortikosteroida „ne ide“. Moraju shvatiti da je njihova kratkotrajna primjena tijekom par tjedana jedno, a njihove nuspojave u dugotrajnom liječenju koje traje mjesecima nešto sasvim drugo. Zapravo se opasnost krije u tome da roditelji produlje samoinicijativno liječenje kortikosteroidnim pripravcima i nakon što se poboljšalo stanje.

Sažeto rečeno: slijedite uputu liječnika kad treba „stop“ s kortikosteroidima.
Imunomodulatori

Kao relativno nova alternativa kortikosteroidima u fazama pogoršanja bolesti, pojavila su se dva lijeka na bazi inhibitora kalcineurina. Oni na određen način promijene obrambenu reakciju organizma. Dob djece mora biti iznad 2 godine, a ni oni nisu bez nuspojava i također se smiju koristiti samo kratkotrajno u liječenju srednje izraženih oblika atopijskog dermatitisa. Posebnost je da tijekom liječenja zahvaćenih dijelova kože, ona mora biti zaštićena od sunčevog zračenja nekim gelom ili kremom s vrlo visokim zaštitnim faktorom (SPF 50).
I u ovom slučaju vrijedi istaknuti da i ti noviji lijekovi koji mijenaju obrambeni odgovor organizma ne smiju biti primjenjivani izvan liječničkih uputa odnosno da s duljim razdobljem njihove primjene raste rizik nuspojava.

Umjesto zaključka, rezimirajmo u kratkim crtama:
- svakodnevna njega kože atopične djece je naprosto neki imperativ. Pranje uljnim kupkama, nanošenje posebnih emolijentnih krema koje podižu vlažnost kože i što je moguće veća izolacija takve djece od alergena iz okoline (prašina, pelud i dr.) su rutinske mjere.
-lijekovi protiv alergije su pak neki dugogodišnji oslonac u liječenju. Pomažu izravno i neizravno, smirujući dijete i podižući kakvoću življenja takve djece.
- samo epizodno, kad ipak uslijedi faza pogoršanja, liječnik će kratkotrajno prepisati i neki od lijekova iz skupine kortikosteroida ili novijih imunomodulatora.

Razvoj situacije u posve krivom smjeru bi bio da roditelji, na svoju ruku i bez dogovora s liječnikom, nastave dalje koristiti takve pripravke koji imaju strogo epizodnu ulogu u liječenju. Sa svakim tjednom njihove laičke primjene onda raste rizik nuspojava i učinjena šteta bi mogla daleko nadmašiti roditeljska očekivanja.