Mokra kosa - oprez!

Raspucani vrhovi kose su dobro znani, a posljedica su procesa koji se naziva skupnom imenicom „weathering“ (engl. utjecaj klimatskih čimbenika). U stvarnosti ima dakako i drugih utjecaja, osim klime.
Kao uvod neka posluži starinska preporuka: 100 poteza četkom svakodnevno! Ne, to je krivo! Postupite upravo suprotno i ne dirajte kosu previše, ni četkom niti češljem. Naime, ama baš svaki mehanički kontakt s vlasima dovodi do njihovog pojačanog habanja i prijevremenog pucanja vrhova. Osobito kad je kosa mokra! Zbog svoje kemijske prirode, kosa je tada posebno ranjiva na svaki dodir. Nanesena šteta će biti daleko veća nego kad je u suhom stanju. Ako želite besprijekornu, sjajnu i njegovanu kosu – izbjegavajte čak i brisanje mokre kose ručnikom, a posebice njeno češljanje dok je još vlažna. Kosa je kruna ženstvenosti – i dakako da sve gore izneseno posebice vrijedi za osobe s dugom kosom gdje se habanje i utjecaj klime najviše vidi.
Ilustracije radi, pokušat ćemo objasniti nužnost brižnog rukovanja mokrom kosom povukavši neku paralelu između mokre kose i mokre kože u jednom doista ekstremnom slučaju – plivačice maratona. Kosa i nokti su od tvrdog keratina, a koža od mekog keratina. Kemijski su to srodni proteni odnosno i jedan i drugi slično se ponašaju kad su nakvašeni vodom: bubre (povećani volumen) i gube strukturnu čvrstoću. Preciznije rečeno, tvrdi keratin ipak daleko bolje odolijeva vodi – što se najbolje vidi na primjeru nokta. Ipak i meki keratin je u stanju je zaštititi čak i plivača maratonca koji je satima i satima u morskoj vodi. Kitova mast kojom mažu plivače nije ništa drugo nego pokušaj stvaranja dodatne kemijske barijere koja odbija vodu od kože te tako prolongira bubrenje keratina. Pojava bubrenja se stručno naziva keratomalacija (omekšanje keratina). Uostalom, to bubrenje i mjestimično kalanje keratina kože možete i sami zapaziti nakon dugotrajnog sjedenja u kadi. Zato je sasvim u redu preporuka: Najviše 15 minuta u kadi i onda van!
Vratimo se sada kosi i konstatirajmo da se i njen tvrdi keratin također razmekša do neke mjere u vodi. I kosa plivačice maratona će „stradati“ od te višesatne izloženosti morskoj vodi, ali u manjoj mjeri i to se može ustanoviti tek pod vrlo velikim povećanjem elektronskog mikroskopa. Štoviše, meki keratin kože će se ubrzo oporaviti od te epizode, ali vlasi plivačice maratona će trajno biti oštećene višesatnim kvašenjem i kasnije će biti osjetljivije i na habanje. Zato i nije realno očekivati da plivačice imaju sjajnu i besprijekornu kosu, nalik manekenkama. Iako je plivanje maratona doista rijetka i zahtjevna sportska disciplina – dobro nam služi kao primjer istodobnog razmekšanja kose i kože uslijed dugotrajne izloženosti vlazi.
Kosa je skup približno 100 tisuća vlasi. Pod vrlo velikim povećanjem mikroskopa, vlas izgleda kao cca 100 mikrona debela „užad“ od tvrdog keratina koja je obavijena izvana tankom glatkom ovojnicom, također od tvrdog keratina. Ta „užad“ (filamenti keratina) pod mikroskopom doista nalikuje brodskoj užadi i to zbog svoje karakterističnog „uvinuća“ odnosno spleta vlakana. Zamislite oko klasično spletenog brodskog užeta još i tanku prozirno-sjajnu ovojnicu – i to bi otprilike ličilo na vlas pod velikim povećanjem elektronskog mikroskopa ( 900 x). Prozirna ovojnica daje s jedne strane sjaj vlasi, a s druge strane „drži na okupu“ tu spletenu „užad keratina“. Gore spomenuta „užad“ daje cca 90 % mehaničke čvrstoće vlasi - inače negdje na razini bakrene žice sličnog promjera (ф 0,1 mm). Ovojnica kao takva ima malu ulogu u strukturnoj čvrstoći vlasi, ali bez nje bi došlo do rasplitanja „užadi“ i onda naglo nestaju spomenute mehaničke odlike vlasi. Raspucani vrhovi – to nije ništa drugo nego pohabana, mjestimično popucana ovojnica i „raspletena užad“ keratina iskrzanih krajeva.

Pogledajte reklame za šampone i vidjet ćete da je tamo u prvom planu njegovana kosa koja odaje sjaj, što je još naglašeno fotografskom rasvjetom. U zbilji taj sjaj znači očuvanu ovojnicu vlasi kose. Fotografi to znaju - svjetlo se ne bi reflektiralo tako dobro s iskrzane površine vlasi. Raspucani vrhovi nam govore da je ovojnica popustila uslijed habanja odnoso klimatskih faktora i da je ta keratinska „užad“ sada slobodna, nalik žičicama koje strše iz oguljenog električnog vodiča. Da bismo objasnili kako stradava ovojnica vlasi kad je izložena vlazi odnosno mehaničkom utjecaju moramo se vratiti na tvrdnju da sjaj i besprijekoran izgled kose kritično ovisi o stanju ovojnice vlasi. Kad je ovojnica očuvana, ona izgleda poput novih crijepova na krovu odnosno ivice su očuvane i uredno se međusobno preklapaju ploče keratina jedna s drugom (overlapping). Kad je ovojnica „načeta“, bilo klimatskim utjecajima ili mehaničkom silom – ivice tih „crijepova“ više nisu ravne nego iskrzane ili čak mjestimično „odlomljene“ i nestaje taj miran, pravilan uzorak (nalik preklapanju crijepova na krovu). Na priloženoj fotografiji ovojnice vlasi ( scanning elektronski mikroskop - povećanje 900 x) vidi se jasno da su skoro svi rubovi keratinskih "crijepova" iskrzani odnosno da je već nastupio blaži stupanj "weathering" promjena ovojnice. U konačnici, ovojnica jednom popusti zbog habanja te  keratinska „užad“ probije ovojnicu – što onda uzrokuje njeno daljne uzdužno cijepanje. Prostim okom se to vidi kao raspucani vrh kose. Pomnim promatranjem i segmenta vlasi koji prethodi raspucanom vrhu vidi se da kosa gubi sjaj. Pučki rečeno, postaje „neugledna“.
Sudbina keratinske ovojnice vlasi je neupitna – ona je besprijekorna samo u trenutku kad izviri iznad površine skalpa. Znanstveno se taj proces proučava tako da se odreže vlas što bliže skalpu i taj segment vlasi se smatra onda polaznom točkom za razmatranje utjecaja klime i habanja duž ostalih, više udaljenih, segmenata te iste vlasi. Razvidno da već nakon par cm započinje proces slabljenja ovojnice odnosno njenog habanja , ubrzanog klimatskim utjecajima, pranjem, feniranjem, češljanjem odnosno četkanjem kose itd. Cilj je usporiti taj proces! Kad je vlas mokra, tada se najlakše „krhaju“ gore spomenuti rubni predjeli tih „crijepova“ ovojnice - nalik ostarjelom krovu. Uz bitnu razliku da je crijep otporan na vodu, ali keratinska ploča nije. Ona bubri zbog sadržaja vode i onda joj je vrlo lako odkrhnuti rubove. Zaključno – velika šteta ovojnici se može nanijeti češljanjem, četkanjem ili čak brisanjem frotirom dok je kosa mokra. Zbog tog gore izloženog kemijskog svojstva kose da dobro upija vodu, čak i kad je izložena magli (hidrofilnost) – uvijek vrijedi preporuka da mokru kosu samo umotajte u frotir i pričekajte sa svim spomenutim postupcima dok se ne osuši.